Mort, žbuka iliti malter

MORT OD GIPSA. Zbog brzine vezanja za mnoge se radove koristi gips. On se posebice mnogo upotrebljava za završne radove, kada se prostorije dotjeruju. Gips treba priređivati u manjim količinama, jer brzo steže. Najbolje ga je s vodom razmućivati u nekoj drvenoj posudi, jer s drvom slabo veže. Obično se gips (ima ga mnogo specijalnih vrsta) miješa s jednakom količinom vode.

Zbog čega je ovo važno? Pa, primjerice kada se unaprijed planiraju prostorije, a posebice kuhinje vrlo je važno izraditi plan do najsitnijih detalja kako bi se izbjegle kasnije preinake te puno uštedilo što se najprije odnosi na kuhinje po mjeri.

Pa krenimo… U posudu se najprije stavi voda, a zatim se postupno, rastresito, sipa gips. Kada gips upije vodu, miješamo ga dok ne dobijemo homogenu masu. Kada se masa počne stvrdnjavati, ne valja dodavati vodu da bismo ga razvodnili. Gips dobro prianja na gotovo sve materijale.

No ako dolazi u dodir s metalnim površinama, te površine treba zaštititi antikorozivnim sredstvom. Gips se ne smije upotrebljavati za vanjske radove ili za radove na predmetima koji su u doticaju s vlagom, niti za strukture koje su izložene nekim naprezanjima, jer gips ima malu mehaničku otpornost, pa puca.

mortSLOŽENI MORT se dobiva tako da se neko od veziva (vapno, cement) pomiješa s pijeskom i odgovarajućom količinom vode. Izbor veziva ovisi od slučaja do slučaja. Treba odmah znati da mortovi od gašenog vapna stežu i vežu samo na zraku i nemogu se upotrebljavati za objekte koji su u dodiru s vlagom.

Ako vam već nije jasno da se vapneni mort ne može upotrebljavati primjerice za temelje, bolje je da se odmah oprostite s nazivom »građevinar«. Vapneni mortovi su manje otporni nego cementni mort, pa se upotrebljavaju za manje čvrste i pregradne stijene. Mortovi, koji se prave kombiniranjem dvaju veziva, imaju osobine koje odgovaraju prosjeku osobina, koje bi se dobile odvojenom upotrebom.

Pijesak za mort mora biti čist, a njegova finoća (gradacija) ovisi o vrsti rada; do 1 mm za premaz, a do 3 mm za zidanje. Ovdje se misli na zrnca pijeska koja prolaze kroz rupice no situ. Znači da nam je prilikom prosijavanja pijeska za izradu premaza potrebno finije sito.

Mortove ćemo podijeliti na tri osnovne skupine:

I. Mort za unutrašnje (nenosive) pregradne zidove je tzv. »vapneni« mort. Zapreminski odnos mješavine gašenog vapna i pijeska je 1 : 3 (1 dio vapna i tri dijela pijeska).

II. Mort za objekte i građevinske dijelove koji su češće izloženi vlazi ili opterećenju (kao zidovi podruma, vanjski zidovi itd.) zidaju se »vapneno-cementnim« mortom (produžni mort)» Zapreminski odnos mješavine cementa, vapna i pijeska je 1 : 2 : 8.

III. Mort za jako opterećene zidove zove se »cementni mort«. Sastoji se od cementa i pijeska u odnosu 1 : 4. Da bi bio malo »masniji«, odnosno podatniji za zidanje, može mu se dodati malo vapna, ali najviše do 20% težine cementa!

Uzima se obično da za zidanje jednog kubičnog metra zida od opeke treba oko 250 litara morta. Budući da ste zidar-amater, može vam se dogoditi, da ne uspijete potrošiti sav mort koji ste napravili za taj dan. U tom slučaju zagladite mu površinu i pokrijte ga mokrim vrećama. Tako zaštićeni mort izdržat će nekoliko dana. U najgorem slučaju stvrdnut će se samo tanko korica na površini.

U prodaji postoje i već pripremljene mješavine pijeska i veziva ili vapna i cementa pomiješane u takvim omjerima da se uz dodatak vode dobivaju razne vrste morta. Upotreba ovakvih mortova veoma je praktična za »vikend majstore«, jer otpadaju radovi pri odmjeravanju i miješanju »na suho« kao i teškoće pri nabavi i transportu.

Oglasi